Ugovor o djelu: Ključni principi i primjena u poslovnom okruženju

U poslovnom svijetu, ugovor o djelu sve više postaje ključni instrument u regulisanju odnosa između izvođača radova i poslodavca. Ovaj ugovor, koji spada u domen obligacionih odnosa, značajno se razlikuje od radno-pravnih ugovora, te je stoga važno shvatiti njegove osnovne principe u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima.

Ugovor o djelu: pravna osnova 

Ugovor o djelu nije dio radno-pravnog zakonodavstva, već je uređen Zakonom o obligacionim odnosima. Prema odredbama ovog zakona, izvođač se obavezuje obaviti određeni posao, kao što su izrada ili popravak stvari, izvršavanje fizičkog ili umnog rada itd., dok se naručitelj obavezuje platiti naknadu za taj posao.

Ovaj tip ugovora angažuje fizičko lice da, bez uspostavljanja radnog odnosa, izvrši određeni konkretan posao. Cilj ugovora o djelu je obavljanje određenog zadatka koji je obično jednokratne prirode. Ovaj ugovor je dvostrano obavezujući, gde obje strane imaju određena prava i obaveze. Smatra se da je ugovor zaključen kada se strane usaglase oko bitnih elemenata, uključujući predmet ugovora i cijenu (naknadu za obavljeni posao).

Važnost ograničenja vremena i jasnosti 

Prilikom zaključivanja ugovora o djelu, ključno je definisati i ograničiti vrijeme izrade djela ili ga učiniti odredivim. Ovo ima za cilj izbjeći potencijalne nesporazume tokom izvršenja ugovora i obezbijediti jasne smjernice za obe strane.

Specifičnost ugovora o djelu je ta što izvođač radova/djela ima potpunu samostalnost u radu, sâm organizuje posao i način njegove izrade u dogovoru sa naručiocem, ali naručilac radova ne rukovodi njegovim radom na način na koji to poslodavac čini sa svojim radnicima. Zbog činjenice da se ugovori o djelu u našoj praksi često i nepravilno poistovjećuju sa ugovorima o privremenim i povremenim poslovima (koji su, kao što je istaknuto, ograničen i na trajanje od maksimalno 60 dana u toku jedne kalendarske godine) treba naglasiti da trajanje ugovora o djelu nije zakonski ograničeno jer on, po svojoj prirodi, traje dok se ugovoreni posao (djelo) ne završi.

Dakle, vremensko trajanje ugovora o djelu nije limitirano, odnosno u ugovoru se izvođač i naručilac dogovaraju o roku kada se djelo treba izvršiti.

Samostalna i nesamostalna djelatnost

Odlučujući faktor u razlikovanju između samostalne i nesamostalne djelatnosti je cjelovita slika međusobnih odnosa. Za nesamostalnu djelatnost karakteristično je da poslodavac određuje radne parametre, snosi poslovne izdatke i redovno isplaćuje naknadu zaposleniku. Suprotno tome, samostalni izvođač organizuje vlastiti rad, prima naknadu odjednom i uživa autonomiju u upravljanju poslom.

Izvođač radova: fizičke i pravne osobe

Izvođač radova može biti i fizička i pravna osoba. Ključno je napomenuti da se naknada za rad u ugovoru o djelu u pravilu isplaćuje odjednom, umjesto u formi redovne plate. Ova karakteristika pridonosi samostalnosti izvođača u organizaciji vlastitog rada.

Porezni tretman naknade po ugovoru o djelu: obaveze i klasifikacija

Kada je riječ o poreznom tretmanu naknada ostvarenih putem ugovora o djelu, prihodi fizičkih lica smatraju se dohotkom od tzv. drugih samostalnih djelatnosti.

Prema odredbama člana 12, stavka (4), tačke 3 Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine FBiH”, br. 10/08 do 65/13), drugim samostalnim djelatnostima se svrstavaju povremene aktivnosti naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata, kao i druge djelatnosti koje se obavljaju uz osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost.

Isplatitelj naknade po ugovoru o djelu ima obavezu plaćanja poreza na dohodak po stopi od 10%, te dodatno obračunavanje i uplaćivanje “malih” doprinosa (4% za zdravstveno osiguranje i 6% za PIO/MIO). Osim toga, postoje obaveze za obračun i uplatu opće vodne naknade i naknade za nesreće (0,5%), sve na teret isplatitelja.

Stoga, nužno je biti oprezan i pažljivo razmotriti suštinske karakteristike poslova koje će osoba obavljati. U situacijama gdje postoji dilema između ugovora o djelu i ugovora o radu, ključna je priroda poslova. Ako osoba formalno angažovana po ugovoru o djelu obavlja poslove koji se, prema poreznim propisima, smatraju nesamostalnim radom za poslodavca, primanja će se tretirati kao dohodak od nesamostalnog rada (plaća s obavezom plaćanja punih doprinosa iz i na plaću), bez obzira na formalni karakter ugovora o djelu.

Primjeri za ugovor o djelu: raznovrsne djelatnosti

U praksi, ugovor o djelu koristi se u različitim situacijama, uključujući popravak uređaja, montažu opreme, stvaranje intelektualnih djela, izradu projekata te istraživanje tržišta. Ključno je da djelatnost poslodavca bude u skladu sa specifičnostima ovog ugovora.

Jasna saradnja kroz ugovor o djelu

Pravilno razumijevanje i definisanje ključnih elemenata ugovora o djelu ključno je za obezbjeđivanje pravične i jasne saradnje između izvođača i poslodavca. Ovaj ugovor, kada je pravilno strukturiran, štiti interese obe strane i olakšava uspješnu realizaciju projekata.

Ukoliko imate nedoumica sa isplatom ugovora o djelu i doprinosima posjetite naš kalkulator plata i izračunajte sve doprinose na osnovu neto ili bruto iznosa,