Pravo na regres u FBiH

Jedna od ključnih tema u radnom zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) jeste pravo na regres. S obzirom na česte upite u vezi ovog pitanja, ovaj članak pruža sve relevantne informacije o pravu na regres, uključujući vrijeme, visinu isplate regresa te porezni tretman. Važno je napomenuti da regres nije direktno reguliran Zakonom o radu FBiH, već se njegova primjena uređuje putem različitih internih akata kompanije.

Pravo na regres

Pravo na regres predstavlja materijalno pravo zaposlenih koje je usko povezano s korištenjem godišnjeg odmora. Regres omogućava radnicima da poboljšaju kvalitetu svog godišnjeg odmora, oporave se od rada i budu spremni za nastavak radnog procesa. Pravo na regres nije samo po sebi uređeno Zakonom o radu FBiH, već se propisuje putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, odluka (za poslodavce bez pravilnika o radu) i ugovora o radu.

U kojim slučajevima radnik ima pravo na regres?

Pravo na regres je akcesorno pravo koje je usko povezano s korištenjem godišnjeg odmora. Drugim riječima, radnik ostvaruje pravo na regres samo ako je ostvario pravo na godišnji odmor. Ako radnik nije koristio godišnji odmor, nema prava na regres. Dakle, pravo na regres prati sudbinu godišnjeg odmora i ostvaruje se samo kada je godišnji odmor iskorišten.

Vrijeme i visina isplate regresa

Iako Zakon o radu FBiH ne specificira vrijeme i visinu isplate regresa, preporučuje se da se regres isplati u mjesecu kada radnik koristi prvi dio godišnjeg odmora, ako se godišnji odmor koristi u dijelovima. To je važno kako bi se izbjeglo isplata regresa radniku koji, nakon ostvarivanja prava, napusti radno mjesto bez korištenja godišnjeg odmora.

Visina regresa obično se određuje internim aktima poslodavca, uz poštivanje minimuma koji je propisan kolektivnim ugovorima ili internim aktom poslodavca (ako poslodavac nije obavezan potpisati granski kolektivni ugovor). Različiti kriteriji, poput broja dana godišnjeg odmora, visine plaće, složenosti poslova, uvjeta rada, godina radnog staža itd., mogu se koristiti za određivanje visine regresa za različite zaposlenike. Važno je osigurati da se svi zaposlenici tretiraju jednako.

Porezni tretman regresa

Nema zakonskih ograničenja u visini naknade za regres za godišnji odmor u FBiH. Samo ograničenje odnosi se na oporezivanje, a to je da iznos regresa do 50% prosječne neto plaće isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate nije oporeziv. Ovo se primjenjuje u skladu s Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak u FBiH. Iznos regresa koji prelazi ovu granicu podliježe oporezivanju i obvezama za doprinose, kao i porezu na dohodak.

Pravo na regres u slučaju korištenja nekoliko dana godišnjeg odmora

Kada radnik koristi samo nekoliko dana godišnjeg odmora, visina regresa ovisi o internim aktima poslodavca. Ako pravilnik o radu ili kolektivni ugovor nisu specificirali visinu regresa za takve slučajeve, radnik će obično primiti puni iznos regresa, bez obzira na dužinu korištenja godišnjeg odmora. Stoga, ako želite da se regres isplati proporcionalno broju iskorištenih dana godišnjeg odmora, to treba jasno regulirati u internim aktima.

Pravo na regres u FBiH nije izričito uređeno Zakonom o radu, već se reguliše putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu. Vrijeme i visina isplate regresa variraju ovisno o internim aktima poslodavca, uz pridržavanje minimalnih standarda koji se primjenjuju na oporezivanje. Važno je osigurati pravično postupanje prema svim zaposlenicima i jasno definirati visinu regresa za različite situacije.

Pravo na regres u FBiH igra ključnu ulogu u osiguravanju pravednog tretmana zaposlenika u vezi s godišnjim odmorom. Iako se ne nalazi izričito u Zakonu o radu FBiH, regres se detaljno uređuje putem internih akata poslodavaca. Važno je osigurati transparentnost i pravičnost u njegovoj primjeni kako bi se radnicima omogućilo ispunjenje njihovih prava. Za daljnje konsultacije i informacije, slobodno nas kontaktirajte na Econsult.